Multikultura i INmusic festival su nizom koncerata proteklih godina ustrajali u predstavljanju bogatstva kulturnih raznolikosti kroz formu glazbene umjetnosti, a u želji poticanja javne diskusije na temu multikulturalizma održan je i prvi javni simpozij na tu temu. Simpozij je organiziran u sklopu programa Multikulturalizam u glazbi, nastalog 2011. godine kao širenje programa i aktivnosti programa Multikultura.
U filozofskoj raspravi su o različitim pogledima na kulturu, njenim čimbenicima i povijesnom razvoju te o modernoj kulturi današnjice raspravljali dr. sc. Petar Šegedin, Institut za filozofiju, prof. dr. sc. Igor Mikecin, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, doc. dr. sc. Goran Kardaš, Odsjek za indologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu dok je uvodi i završni govor pripremio Zoran Marić, direktor INmusic festivala i osnivač programa Multikultura..
Raspravu je započeo dr. sc. Petar Šegedin apostrofirajući pojam kulture iz perspektive filozofije Friedricha Nietzschea i njezine uloge u životu čovjeka. Osim o samoj kulturi, raspravljalo se i o razvoju glazbe kao bitne sastavnice kulture te njene uloge kako na individualnoj razini tako i o ulozi glazbene kulture i multikulturalnosti u suvremenom globalnom svijetu. Prof. Mikecin ukazao je na često zaboravljene primjere glazbenih egzotizama u povijesti i suvremene razlikovnosti između tradicionalne glazbe i onoga što danas nazivamo „world musicom“. U današnje vrijeme globalizacije, sve veće povezanosti i brzog širenja informacija pitanje multikulturalizma postaje fokusom mnogih društvenih disciplina pa tako i glazbe. Prof. Kardaš nas je uveo i u teme suvremenog identiteta i korelacije budističkog razumijevanja pitanja identitea i suvremenog zapadnjačkog samodefiniranja u odnosu na Drugo. Aktualnost fenomena multikulturalizma kao političkog pojma otvorila je nove smjerove za razvoj diskusije, međutim možda je bolje ostaviti tu temu za neku novu raspravu.
Zanimljiva pitanja došla su od strane publike, te su neki od prisutnih izložili i svoja razmišljanja.
U vrlo opširnoj raspravi, citirao se Nietzsche, spominjali su se Platon i Aristotel kao primjeri klasike koji to možda uopće ne bi bili bez da suvremena kultura to podržava? Iz svega navedenog da se zaključiti kako je ova rasprava u ugodnom društvu bila vrlo šarolika te su otvorena mnoga pitanja o fenomenu kulturne raznolikosti i multikulturalizma.
Uz pokoja proširenja teme i vraćanja na istu, kako to već biva u svim razgovorima, tema je bila ista, ali mišljenja su bila različita. Unatoč mnoštvu mišljenja zaključeno je jedno: simpozij “Kultura – jedno i mnoštvo” bio je uspješan, pobudio je interes i sudjelovanje publike te ga je najbolje zaključiti planovima o novim simpozijima, govornicima i još brojnijoj publici u skoroj budućnosti programa Multikulturalizam u glazbi.
